Anima Integrativni Centar Beograd

Cenatar koji spaja klasičnu i holističku medicinu






 

 

POREMEĆAJ PSIHOMOTORIKE

 

Poremećaj vezan za dečiji uzrast gde neka deca imaju poteškoće da spreče nepotrebne pokrete, pokazuju slabu koordinaciju i nizak tonus mišića (hipotonija).
Neke motorne aktivnosti kao što je trljanje nosa,klaćenje glavom ili telom javljaju se u prvim godinama života, a iščezavaju kada dete otkrije zrelije načine rasterećenja.

 

PROBLEMI DECE SA POSEBNIM POTREBAMA

Uvažavajući posebne potrebe dece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, pomoć i rad su osmišljeni tako da deci na prvom mestu pruže priliku pravilnog odrastanja u porodici, individualnog razvoja i socijalne integracije.
Stimulativni programi sprovodiće se tamo gde se proceni postojanje rizika za normalni razvoj prema proceni aktuelnog nivoa opšteg psihomotornog razvoja ali i pojedinačnih sfera u sklopu psihomotornog razvoja (saznavanja, praksije, gnozije, ponašanja).
Opštom senzomotornom stimulacija i tretmanom psihomotornog razvoja obuhvatiće se deca sa:
1. deca sa posebnim potrebama(retardacije, hromozomopatije, autizam, ADHD)
2. deca redovne populacije sa specifičnim smetnjama u učenju (dyslalije, dyslexsije, dyspraxsije, dysgnozije, dysgrafije).

Za detaljnije informacije o radu grupe ili pojedinačnom tretmanu dece sa specifičnim razvojnim smetnjama, obratiti se na adresu udreženja ili na telefon 062/50-33-52.

 

HIPERKINETIČNI SINDROM

Psihomotorna nestabilnost,minimalna motorna disfunkcija, označava poremećaj psihomotoričke organizacije. Glavne karakteristike su preterana aktivnost, razdražljivost, impulsivnost, slabija pažnja i slabiji uspeh u školi.
Hiperkinetično dete od dve ili tri godine pored svog motornog nemira pokazuje povišenu impulsivnost i burnu reakciju na male povode.Slabija pažnja kasnije dovodi i do slabijih školskih postignuća, saznajne funkcije su poremećene, tako da dete i pored relativno dobrih intelektualnih kapaciteta slabije funkcioniše.

Hiperkinetični sindrom se sreće u oko 10% dece, češći je kod dečaka. Ovakva deca izrastaju često u nedruštvena bića i depresivne osobe.


Todorović Darko, diplomirani defektolog – oligofrenolog

U našem trening centru rad se zasniva na razvoju svih sposobnosti vašeg deteta i rad na ublažavanju njihovih teškoća u razvoju. Svakom detetu pristupamo individualno i nakon procene svih sposobnosti radimo razvojni tretman, koji obuhvata:
Korektivno – pedagoški rad
Razvoj govora i jezika
Razvoj psiho motorike (reedukacija psihomotorike)
Socijalni razvoj i društvenost
Osnovne školske veštine – čitanje, pisanje, računanje
Tretman hiperaktivnosti kod dece
Razvoj motorike i intelektualni razvoj
Razvoj pažnje i koncentracije
Rad sa roditeljima i savetovanje
Teškoće u učenju kod dece – pomoć pri usvajanju školskog gradiva
Tretman mentalne ometenosti, autizma i Aspergerovog sindroma


Razvojni poremećaji

Ako se razvoj deteta odvija usporeno, javiće se problemi u oblasti prepoznavanja i razumevanja govora, pisanja, čitanja, računanju, u oblastima osećanja, uspostavljanju socijalnih odnosa i osamostavljivanja. Ove vrste poremećaja obično se prepoznaju kao teškoće u oblasti socijalnih odnosa i poštovanja određenih pravila. Ne shvataju šta se od njih traži i ne razumeju pravila društvenih igara. Nekada se zbog toga povlače u sebe ili reaguju agresivnošću. Nisu u stanju da prepričaju kratku priču, iako su je čuli više puta. Dete na primer može da prepiše tekst, ali ne može da ga prepriča. Često ne razumeju da je nešto zabranjeno a nešto dozvoljeno, šta je dobro a šta loše.

Tretman

1.obnavljanje aktivnosti koje čine osnovu simboličkog mišljenja.
2.vežbe orijentacije u vremenu i prostoru.


Opšta razvojna diskalkulija i teškoće u računanju

Teškoće u računanju kod dece koja mogu da imaju i razvijenu i inteligenciju. Ne shvataju kada se zadatak iz matematike prikaže putem govora, kada trebaju da zamisle i putem mišljenja reše neki zadatak. Bitne su metode kojima se učenicima pokazuju matematički problemi.

Tretman

1.relaksacija koja pozitivno deluje na psihičke funkcije
2.vežbe reedukacije psihomotorike - vežbe lateralizacije i orijentacije u prostoru.
3.usavršavanje pojmovnog mišljenja, slušanje izgovorenih reči, vođenje razgovora, imenovanje predmeta, pojava, brojeva, slova, prepoznavanje predmeta i pojava, matematičke igre.

 

Razvojna dispraksija

Praksije su voljni pokreti koje izvodimo sa nekim ciljem. Razvijaju se od prve do treće godine. U koliko je razvoj usporen, može da se javi nespretnost kod deteta. Tada ono ne ume samo da se obuče, ne razlikuje levu i desnu cipelu, pogrešno zakopčava dugmad, teško se snalazi. Teško pokazuje delove tela na nalog, hoda nespretno, sapliće se, teško hvata loptu. Javlja se i stidljivost, uplašenost, uznemirenost. U školi postižu slabe rezultate iz matematike, pisanja, tehničkog. Intelektualne sposobnosti su uglavnom prosečne.

Tretman:
1.vežbe za poznavanje telesne celovitosti, prepoznavanja drugoga, otkrivanje odnosa izmedju tela, prostora i pokreta.
2.vežbe ovladavanja manipulativnim prostorom, ovladavanje potrebnim nivoom klasifikacije, serijacije, konzervacije i predstavnim misaonim operacijama.
3.psihoterapeutski postupci primenom relaksacije, savetovanja u grupi, savetodavni rad sa roditeljima i učiteljima, radi usklađivanja stavova i zahteva sa mogućnostima i potrebama deteta.


Razvojna disgrafija

Disgrafija je nedovoljna zrelost rukopisa, loše oblikovanje slova u periodu kada se očekuje da rukopis treba da je sazreo. Često je takav disgrafičan rukopis loše postavljen u prostoru (na papiru), ne prati linije, slova su loše oblikovana, rukopis umrljan i neuredan. Često drugi vide ovu decu kao nemirnu, neurednu ili povučenu koja se slabo snalaze u učenju. Tretman obuhvata celu ličnost.

Tretman

1.vežbe opšte reedukacije psihomotorike, osamostaljivanje pokreta, ujednačavanje tonusa i orijentacija u prostoru.
2.početne vežbe pisanja i razlikovanje prostornih odnosa
3.vežbe relaksacije uz muziku


Usporen i disharmoničan razvoj govora

Ako govor deteta nije razvijen onda takvu smetnju nazivamo alalija ili nerazvijen govor. Ćutljivost deteta može da bude posledica oštećenja sluha, usporenog mentalnog razvoja, nedostatka podsticaja da govori, autizma...
Česta smetnja je i dislalija ili nepravilan izgovor glasova. Nekada uzrok potiče iz loših uticaja sredine kada roditelji previše tepaju detetu pa nauči nepravilan izgovor reči, nekada su uzrok organske promene na govornim organima, usled oštećenja sluha. Dete gubi sposobnost da raspoznaje glasove, česti su deformiteti vilice, zuba, usana. Ova govorna mana može da deluje traumatično za dete i usled nesigurnosti u sebe i izloženosti podsmehu od strane drugih, dete može da bude agresivno ili da se povuče u sebe.


Motorni debilitet

Deca sa ovim razvojnim smetnjama su nespretna u vršenju pokreta i usporena u izvršavanju odredjenih aktivnosti. Inteligencija je u granicama proseka. Dominira nezrelost osećajnog života, nepoznavanje delova tela. Govor je oskudan.

Tretman

1.vežbe reedukacije psihomotorike
2.vežbe za opuštanje mišića
3.korišćenje pokreta i reči radi otkrivanja telesne celovitosti
4.perceptivne vežbe i motivacioni trening za odredjene aktivnosti, predmete ili osobe


Tikovi

Tikovi su brzi, nevoljni, iznenadni pokreti grupe mišića ili delova tela koji se ponavljaju u nepravilnim vremenskim razmacima. Najčešće se javljaju na kapcima, usnama, jeziku, nosu. Mogu biti praćeni cupkanjem, tapšanjem, poskakivanjem. Uzroci su obično psihički i emotivni, odvođenje od roditelja, strah strepnja, prisustvo neprijatnim događajima, fizičko kažnjavanje, ostavljanje deteta samog, bolesti, operacije i drugi neprijatni događaji.

Terapija

1.primena metoda relaksacije
2.reedukacija psihomotorike
3.psihoterapija i lekovi
4.savetovanje roditelja


Razvojni hiperkinetički sindrom

Prisutna je stalna pokretljivost deteta. Na časovima su nemirni, stalno se vrpolje, ustaju, skreću pažnju drugoj deci za vreme časa. Na opomenu ne reaguju ili se umire na kratko pa nastavljaju ponovo da se skrivaju, ustaju, gledaju sa strane... Pažnja je nestalna i odnosi se samo na ono što je tog momenta ispred njegovog vida. U osećajnom životu, na prvi pogled, ima vedrine i osmeha, ono nije u stanju da se duže veže za neku osobu, svoje ponašanje ne može da shvati kao dobro ili loše. Oni nisu loši đaci zbog slabe inteligencije, niti su slabi zbog toga što neće da uče, već zato što ne mogu da usmere pažnju na aktivnost i upravljaju pokretima u prostoru. Javljaju se i kod inteligentne i kod dece sa smetnjama u mentalnom razvoju.

Tretman

1.vežbe relaksacije
2.poznavanje delova tela
3.vežbe lateralizovanosti
4.vežbe za prepoznavanje drugog
5.vežbe kontrole impulsivnosti
6.vežbe koordinacije pokreta


Socijalno – psihijatrijski poremećaji ponašanja

Poremećaji ponašanja nazivaju se još i vaspitna zapuštenost, asocijalno ponašanje, delinkventno ponašanje. Nepovoljni uslovi života izazivaju poremećaje ponašanja iz koje osoba pokušava da beži, ili se agresivno ponaša prema izvoru problema. Najčešće se javljaju kao:

1.hiperkinetičke reakcije - nemirno i nepažljivo dete
2.reaktivna povučenost – stidljivost, neaktivnost, nemotivisanost
3.stalna strepnja, strah od neuspeha, nepoverenje u sebe
4.reakcija bežanja – stidljivo i usamljeno dete, nema osobu za koju bi se vezalo
5.neposlušnost, ratobornost, ljutnja, fizička agresija
6.potreba za agresijom u stanju oduševljenja ili besa (uništavanje imovine, napadanje nedužne osobe, grupni vandalizam)
7.izbegavanje škole, kašnjenje, izostajanje, nedostatak želje da se ide u školu i da se uči
8.skitničenje – odlazak od kuće na više dana bez razloga, putovanje bez cilja
9.delinkvencija – krađe, razbojništvo, uništavanje imovine, seksualni prestupi i druga krivična dela
10.agresivnost, nedostatak stida, nedostatak motivacije i učenja iz iskustva, neprilagođenost ponašanja, bezosećajnost prema drugima, čak i prema porodici
11.alkoholizam, narkomanija, duvan i bolesti zavisnosti


Tretman

1.socioterapija
2.psihoterapija
3.reedukacija psihomotorike
4.terapija lekovima i hormonima


Granične intelektulane sposobnosti – uzrok teškoća u učenju i ponašanju
Ispod - prosečna inteligencija IQ 70 – 90

Ovakva deca pohađaju redovnu školu, ali imaju teškoće u usvajanju vaspitno – obrazovnih sadržaja naročito matematike, srpskog, početnog čitanja i pisanja. Teško shvataju govorne sadržaje.

Tretman

1.reedukacija psihomotorike
2.podsticaji govornog razvoja
3.metodički pristup koji sadrži konkretne sadržaje podeljene na delove


Dečiji Autizam

Ova deca imaju teškoće u uspostavljanju komunikacije i društvenih odnosa. Pažnja im je kratkotrajna i slaba. Većinom su usmereni na sebe i svoje potrebe. Prisutan je i motorni nemir u vidu ponavljajućih pokreta koji nemaju cilj (lepršanje rukama, trčanje u krug, ponavljanje istih reči). Na naše zahteve za razgovor ne reaguju, jer nas ne razumeju i ne prepoznaju emocije i izraze lica. U svet se uključuju samo kada im je nešto potrebno i tada imaju pažnju.
Ovakva deca ne ispoljavaju adekvatne odnose sa okolinom. Neusmerena su i odsutna. Primete jedan predmet, prevrću ga po rukama, stavljaju u usta, mirišu, vrte, zagledaju. Kvalitet igre je siromašan i bez kreativnosti. Osobu ne primećuju, prolaze pored nje kao da nije prisutna ili je primećuju ako žele nešto, tada je vuku do predmeta i traže od njih pokretom da to i dobiju. U prostoru su živahni, skakuću, cupkaju, trčaraju, mašu rukama, prstima, sa izgovaranjem piskavih zvukova ili glasova, nekada se zavuku u neki ćošak sami sede baveći se nekim predmetom. Pokreti su im uglavnom usmereni na sebe. Ukoliko prihavate kontakt sa drugom osobom to je kratko, brzo pobegnu, retko gledaju osobu u oči ili se smeše.

Rani znaci autizma

U prvima mesecima života:
- pri podizanju, umesto privijanja uz telo roditelja dete postaje mlitavo i ukočeno
- ne reaguje na majčin glas


Tokom prve godine:
- ne pruža ruke ka roditeljima
- ne izgovara glasove u cilju komunikacije

Krajem prve godine:
- ne pokazuje predmete prstom
- nisu tužni kad je neko iz okoline tužan

Tretman

1.vežbe masaže, maženja, golicanja
2.vežbe pasivnih pokreta
3.vežbe skrivanja
4.igre u dvoje
5.razvoj govora i jezika
6.socijalni i emocionalni razvoj
7.razvoj igre, pažnje, motivacije i interesovanja


Aspergerov sindrom

Aspergerov sindrom je oblik autizma. To nije mentalna bolest, niti je uzrokovana lošim vaspitanjem. U težim oblicima remeti detetov normalan život i razvoj. U blažim oblicima predstavlja izraženu različitost od drugih. Aspergerov sindrom je razvojni poremećaj obeležen nesposobnošću razumevanja - kako se ponašati u  društvu. Druga obeležja su nespretnost i neusklađeni pokreti, poremećaj društvenog kontakta s ekstremnom usmerenošću ka sebi(egocentričnost), ograničenim interesima i/ili neuobičajenim interesovanjima, ponavljanim rutinama i ritualima, pogotovu govora i jezika i neverbalnim komunikacionim problemima. Uopšteno, deca sa Aspergerovim sindromom pokazuju vrlo malo izraza lica osim ljutnje i žalosti. Teškoće su u oblasti finih socijalnih odnosa, spontanog interesovanja da se podeli zadovoljstvo ili otkrića sa drugima. Mnoga deca imaju izvrsnu memoriju i talentovani su za umetnost (muzika, slikarstvo, književnost) pa ih zanimaju jedno ili dva područja. Mogu nadugo i naširoko razgovarati o omiljenoj stvari i ponavljati reč ili frazu nebrojeno mnogo puta. Deca sa Aspergerovim sindromom sklona su boravku u "sopstvenom svetu" i zaokupljena sobom i svojim rasporedom. Njihova čula su intenzivnija, snažnije osećaju površine, temperaturu i ukus, a misli su im usmerenije. Aspergerov sindrom se obično primećuje u trećoj godini. Većina osoba sa Aspergerovim sindromom ima prosečnu ili natprosečnu inteligenciju.

Tretman

1.razvoj socijalnih i komunikativnih veština
2.razvoj emotivnog izražavanja i adaptacije na nove situacije
3.učenje socijalnih pravila ponašanja i odnosa sa drugim ljudima

 



Telefon Savetovališta: 063/84-40-352 - Samo za zakazivanje


Ukupno: 3467   Danas: 69   Juče: 197

© Autentik.net Jagodina Pomoravlje Šumadija Beograd Srbija